Lampa bouillotte s bordo sjenilom L, mjed, Francuska

Klasična bouillotte ili bujot stolna lampa — elegantan je detalj interijera u stilu francuskog kasnog 18. i ranog 19. stoljeća Louis XVI/Empire perioda. Fini mrežasti uzorak sitnih pukotina na sjenilu nastao je prirodnim starenjem laka na limenom sjenilu. Lak ima vidljivu dubinu i sjaj starog emajla, a ispod je postojana bordo boja. Rubovi pukotina ukazuju na oksidaciju laka staru više desetljeća. To je prirodan efekt starosti, tipičan za bouillotte lampe iz 1950-ih  koje su bile ručno lakirane i sušene u tankim slojevima. Ovaj utjecaj vremena danas povećava dekorativnu i kolekcionarsku vrijednost dajući autentičnost.

Bouillotte lampe su do danas ostale simbol bezvremenske elegancije otmjenih salona i društvenog života aristokracije u doba kada su Pariz i Versailles globalno diktirali stil. U 20. stoljeću postale su nezaobilazan dekorativni predmet u neoklasičnim interijerima te ih i danas rado koriste dizajneri zbog njihove finoće kojom donose dašak prošlih vremena, večernjih salonskih druženja u privatnim knjižnicama i salonima palača. Klasične proporcije i odmjerenost bez viška ukrasa, ali i kulturni kontekst ove lampe unose nemalu vrijednost u interijer.

Služile su osvjetljavanju stola za bouillotte, popularnu kartašku igru francuske aristokracije tog doba. Prepoznatljive su po metalnom sjenilu, podesivom pomoću vijka i tri do četiri kraka za svijeće, kasnije prilagođene za električnu rasvjetu. Kako su svijeće gorjele tako se visina sjenila podešavala prema visini plamena. Baza lampe u obliku posude s podignutim rubom nije bila samo dekorativna: u izvornim svijećnjacima iz 18. stoljeća služila je za odlaganje žetona, uloga i novčića tijekom igre, slične modernom pokeru. Sjenilo od metala štitilo je oči igrača od prejake svjetlosti, dok su svijeće osiguravale dovoljno svjetla za stol. Kasnije, kad su se početkom 20.st. počele elektrificirati, zadržale su isti oblik — upravo kao hommage ovoj elegantnoj pariškoj igri.

Stanje: mjestimično na laku tragovi popravka. Polovica 20.st.